IT industrija je ta koja stvara najveći broj patenata a u nekim granama industrije oni su postali najvrjedniji dio neke kompanije. Hrvatska nažalost ovdje stoji jako loše odnosno nalazi se na samom dnu ljestvice po broju patenata u EU. Najveći uzrok tome jest da postotak hrvatskog proračuna koji se ulaže u znanost ne pridonosi inovacijama koje hrvatska znanost može proizvesti. Uspoređujući je sa Finskom koja ima 350 patenata na milijun stanovnika, Hrvatska ima tek 5 patenata na milijun stanovnika, dok je prosjek EU 110 patenata na milijun stanovnika. Patentom se „štiti“ izum koji ne mora biti uspješno komercijaliziran dok je inovacija primjena nove i poboljšane ideje koja donosi nove koristi u primjeni u praksi. Bez dvojbe naša najuspješnija tvrtka je Končar, koja ulaže znatne napore u istraživanje i razvoj svojih proizvoda i tehnologija te potiče inovacije od kojih nije svaka patent ali svakako pridonosi značaju njihovih proizvoda.
Marijana Klasnić Kožar, voditeljica Odjela za projekte i transfer znanja na Institutu Ruđer Bošković istaknula je kako hrvatsko zakonodavstvo ne potiče inovativnost i nagrađivanje inovatora. S druge strane, Hrvatska nema razvijenu proizvodnju odnosno tvrtku koja bi komercijalizirala proizvod. Inovativnost bi mogli podići mali i srednji poduzetnici no njih ima jako malo i u egzistencijalnim su problemima.
Gledajući zemlje EU, Njemačka prednjači po broju patenata (36,5% odnosno 256 patenata na milijun stanovnika) a slijede je Finska, Francuska, Velika Britanija, Italija, Nizozemska i Švedska. Susjedna Slovenija je ispod prosjeka EU ali deset puta bolja od Hrvatske sa 66 patenata na milijun stanovnika.
