Susjedna nam država, Srbija, prema Bloomberg Innovation Indexu za 2017. godinu po dodanoj vrijednosti u proizvodnji, brojnosti visokotehnoloških tvrtki koje nemaju sjedište u Srbiji i koncentraciji istraživača stoji bolje od Hrvatske.

Slično je i s Rumunjskom koja je tri mjesta ispred Hrvatske unatoč tome što su joj gotovo svi pokazatelji loši. Ono što je Rumunjsku izdignulo je visoko pozicioniranje u sofisticiranosti svoje proizvodnje te činjenica da imaju mnogo više visokotehnoloških kompanija sa sjedištem u svojoj zemlji.

Goran Lauc, predsjednik i osnivač Uprave hrvatske biotehnološke kompanije Genos smatra da je pozicija Hrvatske na ljestvici realna a da je situacija s inovacijama jako loša. Razlog tome je ignoriranje i nedostatak državne potpore za sektor istraživanja i razvoja. S druge strane, Hrvatska je potpuno zasluženo na popisu jer kod nas djeluje mnogo inovativnih ljudi i kompanije. No, hrvatske su inovativne tvrtke imale velika očekivanja od EU strukturnih fondova kroz koje se može financirati taj sektor kao i poduprijeti razvoj novih proizvoda za izvoz.

Nažalost, danas u Hrvatskoj nije potpisan nijedan ugovor za R&D projekte jer su kasno objavili natječaje, dokumentacija je ili loša ili pretjerana a evaluacije dugo traju. Još jedna kočnica prijavi jest onemogućavanje IT sektoru da prijavi svoje R&D projekte , što je bivša vlada spriječila.

Ono što naglašava Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela jest da je sustav u drugim zemljama koje su najviše napredovale na Bloomberg ljestvici poput Izraela i Švedske sređeniji i postavljen tako da potiče inovacije, za razliku od Hrvatskog.  Primjerice, poslovni anđeo Saša Cvetojević uložio je niz uspješnih i vrlo inovativnih domaćih startupova poput Repslyja i Hipersfere. On zamjera bivšoj i sadašnjoj vladi što još nisu donijeli odluku oslobađanja poreza na dobit za investicije u sektoru R&D.

 

 

 

Podijeli ovo