Nedavna klinička ispitivanja na ljudima potvrdila su otkriće novog lijeka za zarastanje kostiju. Nakon Sumameda, ovo je novi lijek kojeg su u potpunosti izumili hrvatski znanstvenici a koji je već testiran na 10 pacijenata u Traumatološkoj klinici u Zagrebu i na dva pacijenta u Beču. Lijek Osteogrow će na tržištu biti za tri godine a do kraja ove godine liječiti će 75 pacijenata. Lijek je namijenjen pacijentima s problemom zarastanja kostiju kao i onima kojima je potrebno nadomijestit dio kosti koji nedostaje. Djeluje tako da se od 1 dcl vlastite krvi pacijenta napravi ugrušak, a potom u krv doda koštani morfogenetski protein i sve stavi na mjesto gdje se treba „stvoriti“ nova kost. Osteogrow se ubrizgava na mjesto prijeloma ili za izgradnju koštanih premosnica. Za otkriće ugrušaka pune periferne krvi pacijenta odobren je patent u Americi, Europi, Kanadi, Australiji. Voditelj i koordinator projekta Slobodan Vukičević ne može sakriti oduševljenje uspjehom ali i činjenicom da je prvi put u povijesti medicine hrvatska akademska zajednica bez pomoći farmaceutske industrije razvila i testirala jedan biološki lijek. Ovo je i prvi put da je Europska komisija povjerila koordinaciju projekta jednoj hrvatskoj ustanovi,  Medicinskom fakultetu u Zagrebu, uz pomoć europskih partnera iz Engleske, Njemačke, Švedske, Češke, Austrije i BiH. Projekt je financiran u iznosu od 5,8 milijuna eura, čime je stvoren najjeftiniji lijek za globalnu primjenu. U timu stručnjaka osmišljavanja i kreiranja lijeka intenzivno je u posljednje četiri godine sudjelovalo 40-ak ljudi, redom vrhunski i znanstveni kliničari nepoznati javnosti. Do danas liječenje pacijenata lijekom Osteogrow nije zabilježilo nuspojave ni negativne indikacije. Njegova velika uloga očekuje se u liječenju bola u leđima uzrokovana degenerativnim promjenama kralježnice. Ovo je i prvi put da su rezultati istraživanja lijeka prikazani vodećim svjetskim znanstvenicima u području medicine koštanih bolesti na Oxfordu. Otkriće i pretklinički razvoj lijeka prezentirala je Lovorka Grgurević s Medicinskog fakulteta Zagreb, dok je voditelj projekta prikazao budućnost lijeka u liječenju bolesnika s degenerativnim promjenama kralježnice. Najzaslužniji za razvoj i primjenu lijeka, osim spomenutih Slobodana Vukičevića i Lovorke Grgurević, tu su i Hermann Oppermann iz Genera istraživanja, Mihaela Perić koja je provela toksikološka ispitivanja, Ruth Paul iz velike Britanije koja je vodila program u skladu s propisima i zakonima. Stručnjaci u razvoju lijeka su i Dragan Đurđević i Tomislav Vlahović iz Sestara milosrdnica Zagreb koji su osmislili protokol za kliničku studiju lijeka bolesnika s prijelomom palčane kosti, Ismet Gavrankapetanović i Mehmed Jamakosmanović iz Klinike za ortopediju Sarajevo, Reinhard Windhager i Catharina Chiari iz Opće sveučilišne bolnice u Beču, te Snježana Martinović iz Smart Medico-a.

 

 

Podijeli ovo